Archive for January, 2011

02/2011. BORBE

Piše: Slobodan Pupovac, glavni trener

10-16.01.2011.

Karate je borilačka vještina (ili sport). Kroz vježbanje karatea učimo kako se obraniti od napadača. Samoobranu provodimo koristeći svoje tijelo kao oružje, služeći se raznim karate tehnikama (blokadama, udarcima, polugama, bacanjima i sl.). Karate kao vještinu koristimo isključivo za potrebe samoobrane ili obrane drugih koji su napadnuti.

Karate borba kao sport je nastala poslije II. Svjetskog rata i nešto je drugačija od karate vještine. Svaki sport se mora odvijati po nekim pravilima, pa tako i sportska borba ima svoja stroga pravila kojih se sportaši moraju pridržavati. Radi sigurnosti sportaša zabranjene su tehnike koje mogu biti opasne za sportskog rivala (udarci laktom, koljenom, vršcima prstiju ili glavom), zabranjeni su udarci u neke dijelove tijela (genitalije, zglobove), zabranjeni su nepravilni udarci, zabranjeni su snažni udarci koji ozljeđuju suparnika, zabranjena su opasna bacanja, zabranjena su gušenja, zabranjena su nekontrolirana ponašanja…

Za sportsku borbu ograničeno je vrijeme trajanja borbe. Ograničen je prostor na kojem se odvija borba. Propisana je zaštitna oprema za borce (štitnik za zube, rukavice, štitnici za stopala i potkoljenice, za kadete još je potreban štitnik za trup i zaštitna maska). Borba se odvija na mekoj podlozi (tatami) koja ublažava udarac o podlogu (padovi, bacanja). Određen je glavni sudac u borilištu koji brine da borba ne poprimi neželjeni tijek, odnosno da se sportaši ne počnu boriti kršeći pravila sporta.

Karate borba (samoobrana) je krajnji cilj obuke karate vježbača. Svi prethodni procesi obuke (jačanje tijela, učenje tehnika i kate) su u funkciji pripreme vježbača za efikasnu borbu (samoobranu ili sportsku borbu). Borba kao sportska disciplina je dosta različita od kata natjecanja. Tu, za razliku od kata, pred sobom imamo realnog protivnika sa svim njegovim vrlinama i manama. Natjecatelj (zbog realnog protivnika) mora imati daleko veću hrabrost nego natjecatelj u katama. Za natjecannje u borbama moramo biti izuzetno dobro psihički spremni, a inteligencija je jedan od najvažnijih faktora uspješnosti borca. U borbi svake sekunde situacija se mijenja i moramo se prilagoditi trenutnoj situaciji, te dati najbolji odgovor na protivnikovo djelovanje. Dobrom taktikom borenja često tehnički i fizički slabiji protivnik može pobijediti. Bodovni gubitak tijekom borbe, može se nadoknaditi, pa nerijetko čak i u zadnjim sekundama borbe. Trener uz borilište, dobrim savjetima može pomoći natjecatelju da kvalitetnije odradi borbu.

Trenažni proces borca je drugačiji nego kata natjecatelja. Puno se radi u parovima i s rekvizitima, pa je trening puno zabavniji od kata treninga. Borbena tehnika je nešto drugačija od kata tehnike (iako je kata tehnika dobra podloga za borbenu tehniku). Traže se nešto drugačije fizičke predispozicije, odnosno drugim prioritetom. Za borca je važna dobra koordinacija, brzina, preciznost, izdržljivost i eksplozivna snaga. Jednako tako prioritet su inteligencija i hrabrost.

Iako su jači udarci u karate sportu zabranjeni, do njih ipak dolazi. Uzrok su nekontrola suparnika ili naša nepažnja. Zbog toga borci moraju imati dobru toleranciju na bol i izgrađenu kulturu ponašanja da ne djeluju afektivno na dobiveni udarac, jer je on najčešće nenamjerno zadan.

Odluka o nastupu u borbama treba biti donesena (za mlađe uzraste) u dogovoru trener-roditelj-natjecatelj. Odlazak na natjecanje u borbama je veliki izazov za natjecatelja, jer tu najbolje testira svoju hrabrost i karate znanje koje je stekao. Za kvalitetnog borca je izuzetno važno iskustvo, te je zbog toga bitno da redovito nastupa kako bi brže napredovao.

Na kraju, bitno je znati gubiti borbe. Porazom nismo posramljeni, to nije tragedija, to je put učenja i napretka do prvih pobjeda. Isto tako pobjedom nismo “zgazili” protivnika, već smo u toj borbi pokazali više od njega, a pobjeda ne znači da smo bili savršeni i da više nemamo što naučiti, dapače, to je tek jedna (uspješna) lekcija od tisuća koje nam predstoje.

01/2011. KATA

Piše: Slobodan Pupovac, glavni trener

03-09.01.2011.

Kata je splet unaprijed određenih karate pokreta (tehnika) koje treba izvesti određenim redom u određenim smjerovima, te određenim ritmom. Kata je borba protiv zamišljenih protivnika.

Kate su smišljene kao metoda obuke u uvježbavanju vještine borenja. Nakon pripreme tijelesnih sposobnosti i uvježbavanja pojedinačnih tehnika, slijedeći korak u obuci je bio spoj pojedinačnih tehnika u pokretu kroz prostor – kata. Kate su osmišljene od jednostavnijih (manji broj jednostavnih pokreta) – učeničke kate, prema složenijima (od tridesetak pa do više od šezdeset pokreta) – majstorske kate. Kate su različite u karate stilovima (shotokan, shito ryu, goju ryu, wado ryu…).

Prerastanjem karatea u sport, kate postaju sportska disciplina. Tako da sad nekim vježbačima karatea kate više nisu metoda usavršavanja borbe, već postaju krajnji cilj. Sport nalaže vrhunski rezultat, pa se natjecatelji u katama specijaliziraju za kate i nemaju više vremena za uvježbavanje borbe, jer žele vrhunski rezultat u katama. Sportske metode vježbanja kata su nešto različte od uvježbavanja borbi – zahtjevaju neke drugačije tjelesne sposobnosti, a i način izvođenja tehnika je nešto drugačiji.

Kata od vježbača zahtjeva snažnu izdržljivost i eksplozivnost, dobru koordinaciju, preciznost, koncentraciju, dobru ravnotežu i veliki anaerobni  kapacitet. Kata sportaš ne mora biti posebno inteligentan (sve je unaprijed određeno – predvidljivo) niti posebno hrabar (nema realnog protivnika ispred sebe), ali zato mora biti izuzetno uporan, imati veliku motivaciju (stalno usavršavanje najsitnijih detalja u kati s “bezbroj” ponavljanja), jer nije nimalo zabavno non-stop ponavljati skoro iste treninge. Uz to kata sportaš mora biti perfekcionista i imati dozu glumačkih sposobnosti.

Kata sportaše ostali karate sportaši obično potcjenjuju i smatraju ih manje vrijednima jer se ne bore s realnim protivnicima. Jednako tako ih previše ne cijene niti laici, jer “ne shvaćaju kakav je to borilački sport gdje se maše u prazno”. Predbacuje im se da nemaju hrabrosti da se s nekim “potuku”. To poneke isprovocira pa se pokušaju natjecati u borbama u starijim uzrastima, ali to obično ostane neuspješno jer su propustili u mlađoj dobi steći iskustvo koje je izuzetno važno za natjecanje u borbama.

Najviše natjecatelja u katama imamo u mlađoj dobi, jer najmlađi (ispod 10 godina) niti nemaju pravo nastupa u borbama, a potrebno je i vrijeme da djete tehnički napreduje, odnosno da psihički sazri (hrabrost, kontrola emocija, prihvaćanje etičkih pravila) da bi nastupilo u borbama. S godinama opada broj natjecatelja u katama jer se dio njih prebacuje u borbe, a dio koji nema sportskih uspjeha odustaje od natjecanja i karatea. Velik je problem što u katama nema kategorija, već svi natjecatelji određenog uzrasta nastupaju u jednoj kategoriji, tako da su šanse za uspjeh daleko manje nego u borbama.

Na natjecanju kata sportaš nema direktan kontakt s protivnikom, već svaki zasebno izvodi svoju katu, a suci procjene koji je bolji, tako da sportaš ne može utjecati na rad svog protivnika. Sve što može učiniti je da izabere katu koju će izvesti protiv protivnika. Ukoliko tijekom izvođenja kate učini grešku, ne može je više ispraviti, niti nadoknaditi prednost koju je izgubio (za razliku natjecanja u borbama, gdje se i veće prednosti do kraja borbe mogu nadoknaditi).

Kate nije lako vježbati, treba puno truda i dugogodišnjeg rada. Svi polaznici u svom karate školovanju trebaju vježbati kate jer je to dio obuke i prema poznavanju kata može se vidjeti školovanost karate vježbača. Vježbanje kata pomoći će u razvoju karate sportaša u borbama, osobito u tehničkom smislu. Kroz kate prenosimo karate tradiciju i bogatstvo karate tehnika na nove generacije.

52/2010. NOVA GODINA

Piše: Slobodan Pupovac, glavni trener

27.12.2010.-02.01.2011.

Došlo je vrijeme da se oprostimo od još jedne godine. Za članove Bushida to je bila jedna izuzetno sportski uspješna godina. Osvojeno je čak 150 medalja na službenim natjecanjima i turnirima širom Hrvatske i u Sloveniji. Među osvojenim medaljam, čak je 7 s prvenstava Hrvatske. Čak 5 naših članova u 6 kategorija najuspješniji su sportaši Zagrebačkog karate saveza. Nije bilo niti jednog turnira da nisu osvojene barem 3 medalje, a osvajano je čak i po 13 medalja.

Održali smo 2. Bushido karate kup prijateljstva, sigurno najjači turnir u Hrvatskoj u katama za djecu 7 – 14 godina starosti. Sudionici turnira obasuli su nas samim pohvalama o kvalitetnoj organizaciji i odličnoj konkurenciji na turniru. Turnir je postao tradicionalan i veselimo se 3. Bushido karate kupu prijateljstva u 2011.g.

Naš karate sudac Mislav redovito je sudio na natjecanjima, a položio je i za više sudačko zvanje. Uz to dobili smo još jednog karate suca u klubu – Rafaela, koji već redovito sudi na Ligi učenika zagrebačkih o.š. i s.š. 

Veči broj naših članova sudjelovao je na karate pripremama u Daruvaru, te na 3. Ljetnom karate kampu u Selcu. Uz dosta treninga, te naučenihnovih karate znanja, dobro su se i zabavili. U ovoj godini veći broj vježbača se uključio u treniranje sportske borbe, te su neki počeli na turnirima i osvajati prve medalje.

Što poželjeti u 2011.g.?

Naravno, barem jednako uspješnu sportsku godinu. Oni koji su osvajali  medalje da i dalje osvajaju medalje, a oni koji to još nisu da počnu osvajati medalje. medalje neka budu znak dobrog rada i napretka u stjecanju karate znanja i vještine.

Da se stečena prijateljstva i dalje njeguju, te da se steknu novi prijatelji u klubu i van njega. Da jedni drugima pomažu i budu potpora u teškim trenucima, odnosno da zajednički proslave svoje uspjehe.

Da se iskreno i dobronamjerno ophode s drugima, a osobito prema svojim bližnjima. Da dobro uče i  ostvare dobre uspjehe u školi, fakultetu.

Neka sve svoje uspjehe nose s ponosom, ali i skromnošću. Optimizam uspjeha mora biti pokretač novih napora koji će dovesti do još većih uspjeha.

Svima želim puno zdravlja i veselja u 2011.g.!

Bushido - Klub za pobjede!