01/2011. KATA

Piše: Slobodan Pupovac, glavni trener

03-09.01.2011.

Kata je splet unaprijed određenih karate pokreta (tehnika) koje treba izvesti određenim redom u određenim smjerovima, te određenim ritmom. Kata je borba protiv zamišljenih protivnika.

Kate su smišljene kao metoda obuke u uvježbavanju vještine borenja. Nakon pripreme tijelesnih sposobnosti i uvježbavanja pojedinačnih tehnika, slijedeći korak u obuci je bio spoj pojedinačnih tehnika u pokretu kroz prostor – kata. Kate su osmišljene od jednostavnijih (manji broj jednostavnih pokreta) – učeničke kate, prema složenijima (od tridesetak pa do više od šezdeset pokreta) – majstorske kate. Kate su različite u karate stilovima (shotokan, shito ryu, goju ryu, wado ryu…).

Prerastanjem karatea u sport, kate postaju sportska disciplina. Tako da sad nekim vježbačima karatea kate više nisu metoda usavršavanja borbe, već postaju krajnji cilj. Sport nalaže vrhunski rezultat, pa se natjecatelji u katama specijaliziraju za kate i nemaju više vremena za uvježbavanje borbe, jer žele vrhunski rezultat u katama. Sportske metode vježbanja kata su nešto različte od uvježbavanja borbi – zahtjevaju neke drugačije tjelesne sposobnosti, a i način izvođenja tehnika je nešto drugačiji.

Kata od vježbača zahtjeva snažnu izdržljivost i eksplozivnost, dobru koordinaciju, preciznost, koncentraciju, dobru ravnotežu i veliki anaerobni  kapacitet. Kata sportaš ne mora biti posebno inteligentan (sve je unaprijed određeno – predvidljivo) niti posebno hrabar (nema realnog protivnika ispred sebe), ali zato mora biti izuzetno uporan, imati veliku motivaciju (stalno usavršavanje najsitnijih detalja u kati s “bezbroj” ponavljanja), jer nije nimalo zabavno non-stop ponavljati skoro iste treninge. Uz to kata sportaš mora biti perfekcionista i imati dozu glumačkih sposobnosti.

Kata sportaše ostali karate sportaši obično potcjenjuju i smatraju ih manje vrijednima jer se ne bore s realnim protivnicima. Jednako tako ih previše ne cijene niti laici, jer “ne shvaćaju kakav je to borilački sport gdje se maše u prazno”. Predbacuje im se da nemaju hrabrosti da se s nekim “potuku”. To poneke isprovocira pa se pokušaju natjecati u borbama u starijim uzrastima, ali to obično ostane neuspješno jer su propustili u mlađoj dobi steći iskustvo koje je izuzetno važno za natjecanje u borbama.

Najviše natjecatelja u katama imamo u mlađoj dobi, jer najmlađi (ispod 10 godina) niti nemaju pravo nastupa u borbama, a potrebno je i vrijeme da djete tehnički napreduje, odnosno da psihički sazri (hrabrost, kontrola emocija, prihvaćanje etičkih pravila) da bi nastupilo u borbama. S godinama opada broj natjecatelja u katama jer se dio njih prebacuje u borbe, a dio koji nema sportskih uspjeha odustaje od natjecanja i karatea. Velik je problem što u katama nema kategorija, već svi natjecatelji određenog uzrasta nastupaju u jednoj kategoriji, tako da su šanse za uspjeh daleko manje nego u borbama.

Na natjecanju kata sportaš nema direktan kontakt s protivnikom, već svaki zasebno izvodi svoju katu, a suci procjene koji je bolji, tako da sportaš ne može utjecati na rad svog protivnika. Sve što može učiniti je da izabere katu koju će izvesti protiv protivnika. Ukoliko tijekom izvođenja kate učini grešku, ne može je više ispraviti, niti nadoknaditi prednost koju je izgubio (za razliku natjecanja u borbama, gdje se i veće prednosti do kraja borbe mogu nadoknaditi).

Kate nije lako vježbati, treba puno truda i dugogodišnjeg rada. Svi polaznici u svom karate školovanju trebaju vježbati kate jer je to dio obuke i prema poznavanju kata može se vidjeti školovanost karate vježbača. Vježbanje kata pomoći će u razvoju karate sportaša u borbama, osobito u tehničkom smislu. Kroz kate prenosimo karate tradiciju i bogatstvo karate tehnika na nove generacije.

Bushido - Klub za pobjede!